Kako zagađeni zrak utječe na zdravlje djece

Kakve posljedice po zdravlje ljudi izaziva zagađeni zrak?

Zagađeni zrak je u direktnoj vezi sa bolestima opasnim po život. Procijenjeno je da svake godine bolesti uzrokovane zagađenim zrakom ubijaju  oko devet miliona ljudi - svaki šesti umrli  u svijetu. Oko 600.000 od njih su djeca mlađa od pet godina.  

Izlaganje visoko zagađenom zraku može izazvati niz posljedica po zdravlje. Povećava se rizik respiratornih infekcija, srčanog udara, moždanog udara i raka pluća. Ustanovljena je veza između i kratkotrajne i dugotrajne izloženosti zagađenom zraku i bolestima srca. Više su izloženi oni koji su već bolesni. Djeca, stariji i siromašni su više osjetljivi. Najviše štetni polutanti, koji su usko povezani sa povećanom smrtnosti su fine lebdeće čestice PM2,5 koje mogu prodrijeti  duboko u plućne prolaze.

Utjecaj zagađenog zraka na zdravlje djece

Zagađeni zrak može značajno utjecati na zdravlje djece. Studije su pokazale kako je zagađenje zraka snažno povezano za bolestima organa za disanje poput upale pluća, bronhitisa i astme. Zagađenje može pojačati već prisutne zdravstvene probleme i spriječiti djecu da pohađaju školu. Dugotrajna izloženost zagađenom zraku je povezana i sa novim slučajevima astme, kao i sa pogoršanjem već postojeće astmatične bolesti.

Pokazalo je da je zagađenje zraka doprinijelo razvoju upale pluća kod barem polovice ukupnog broja slučajeva. Dokazi sugerišu da zagađeni zrak uzrokuje oksidacijski stres i zapaljenje malih disajnih puteva kod djece, što vodi pogoršanju i astme i hroničnog bronhitisa, opstrukciji disajnih puteva i smanjenoj razmjeni gasova. Također može ometati redovnu odbrambene mehanizme odbrane pluća od mikroba tako što će utjecati na čišćenje i dezaktiviranje bakterija u plućnom tkivu.  Sve je više dokaza kako  zagađeni zrak može ometati i fizički i mentalni razvoj djeteta.

Ukoliko se na vrijeme ne liječe, neki od zdravstvenih problema uzrokovanih zagađenim zrakom mogu trajati cijeli život.

Zagađeni zrak može ozbiljno utjecati na zdravlje fetusa. Trudnicama se savjetuje da izbjegavaju zagađeni zrak, na isti način kao što bi trebalo da izbjegavaju i pušenje ili udisanje duhanskog dima. Studije su pokazale da je hronično izlaganje visokim koncentracijama lebdećih česticama PM2,5 vezano za veću stopu pobačaja, prerane porode i manju težinu djeteta pri porođaju.

Djeca češće udišu na usta nego na nos, što za posljedicu ima još veću količinu udahnutih zagađujućih materija. Preliminarno filtriranje zraka koje se dešava u nosnim prolazima, neće se desiti kada se diše na usta. Djeca provode više vremena vani nego odrasli i studije su pokazale da su aktivnija vani nego odrasli. Pored toga, mala djeca se obično igraju bliže tlu, gdje se često nalaze veće koncentracije prašine i ostalih zagađujućih materija.

Dječija pluća su u procesu rasta i razvoja što ih,  kada su izložena zagađenom zraku, čini izuzetno ranjivim.  Kod mlađe djece je ćelijski sloj unutar organa za disanje je bolje propustan za čestice zagađenja. Disajni putevi kod djece su manji nego oni kod odraslih pa je veća vjerovatnoća da infekcije izazovu blokade nego što je to slučaj kod odraslih. Djeca dišu dvostruko brže od odraslih, udišući više zraka po jedinici težine, a time i više zagađujućih materija nego odrasli.

Pored toga, dječiji imuni sistem se još uvijek razvija, pogotovo u ranoj dobi. Tokom ranog djetinjstva djeca su veoma osjetljiva kada su u pitanju infekcije koje izazivaju virusi, bakterije i drugi patogeni. To sve povećava rizik pojave infekcija organa za disanje i smanjuje sposobnost djeteta da se bori sa infekcijom.

Štaviše, utjecaj zagađenog zraka na djecu može izazvati trajne posljedice, koje će se ispoljavati cijeloga života. Zagađenje zraka može štetno utjecati na rast pluća djeteta. Studije su pokazale  da kapacitet pluća djece koja žive u zagađenoj sredini može biti smanjen 20 procenata - slično kao odrastanje u domu u kojem se puši.  Studije su također pokazale da odrasli, koji su kao djeca dugotrajno bili izloženi zagađenom zraku, imaju probleme sa disajnim organima kad odrastu.

Nepostojanje adekvatnih zdravstvenih usluga i loše zdravlje je razlog da su siromašna djeca još više izložena riziku. Kada je dijete bolesno, kada nema dobru ishranu ili kada nema pristup čistoj vodi, adekvatnoj sanitaciji i higijeni, infekcije disajnih puteva poput upale pluća se dešavaju češće i potencijalno su opasnije po život. Odbrambeni mehanizmi organizma zahtijevaju i dobro opće zdravlje. Nemogućnost pristupa zdravstvenoj zaštiti ne samo da sprječava tretman, nego može značiti da bolesti uopće neće biti dijagnosticirane.

U tekstu su korištene informacije iz izvještaja “Clear the air for children” koji je izdao UNICEF u oktobru  2016.