Kako se izračunava Indeks kvaliteta zraka?

Šta je to i kako se izračunava Indeks kvaliteta zraka kojeg preuzima i mobilna aplikacija "Kvalitet zraka u gradovima Bosne i Hercegovine"?

Zašto se koristi Indeks kvaliteta zraka?

Da bismo što bolje predočili građanima stanje kvaliteta zraka, posljedice koje mogu nastupiti po zdravlje i nakon kratkotrajnog izlaganja zagađenom zraku, kao i načine kako da se zaštite tokom trajanja epizoda povećanog zagađenja, umjesto vrijednosti mjerenja zagađenja izraženih kao niz mjerenja odabranih polutanata predstavljenim u standardnim mjernim jedinicama obično razumljivim tek uskom krugu stručnih lica, odabrali smo Indeks kvaliteta zraka Agencije za zaštitu okoliša SAD (US EPA Air Quality Index).

Na osnovu vrijednosti ovog Indeksa lako je ustanoviti eventualni stepen zagađenosti zraka i moguće zdravstvene probleme koje građani mogu osjetiti nekoliko sati ili nekoliko dana nakon izlaganja zagađenom zraku.
Mjerne stanice u BiH mjere prosječne satne koncentracije sljedećih polutanata: prizemnog ozona, lebdećih čestica, sumpor dioksida, ugljen monoksida i azotnih oksida. Najveću prijetnju po zdravlje stanovnika zagađenih gradova u BiH predstavljaju povišene koncentracije lebdećih čestica i sumpor dioksida.

Šta predstavljaju vrijednosti Indeksa kvaliteta zraka?

Veća indeksna vrijednost znači zagađeniji zrak i ozbiljnije eventualne posljedice po zdravlje. Na primjer, 50 indeksnih poena znači relativno čist zrak i malu vjerovatnoću štete po zdravlje, dok indeksna vrijednost od preko 300 poena znači zagađenje visokog nivoa, izuzetno opasnog po zdravlje svih građana. Vrijednosti Indeksa veće od 100 izražavaju kvalitet zraka opasan prije svega za skupine stanovništva izuzetno osjetljive na zagađenje, a krajnje povećanje indeksne vrijednosti znači zrak opasan za sve.

Kako se izračunava Indeks kvaliteta zraka?

  • Svakog sata preuzimamo podatke sa postojećih zvaničnih, automatskih mjernih stanica nadležnih bh. institucija koje svoje podatke objavljuju na internetu.
  • Za gradove koje imaju monitore za finu frakciju lebdećih čestica, lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometra - PM2,5 (Tuzla, Lukavac, Živinice, Goražde) izračunava se Indeks kvaliteta zraka po EPA NowCast algoritmu, koji za proračun Indeksa koristi 12 posljednih izmjerenih srednjih satnih vrijednosti PM2.5.
  • Za stanice koje imaju samo monitore za lebdeće čestice manje od 10 mikrometara - PM10 (Sarajevo, Zenica, Jajce, Kakanj):
  1. Radi se procjena satne vrijednosti PM2,5 (izmjerena srednja satna vrijednost PM10 množi se sa faktorom konverzije od 0,6)
  2. Izračunava se Indeks kvaliteta zraka po EPA NowCast algoritmu, uz korištenje 12 posljednih procijenjenih satnih vrijednosti PM2,5.

Razlozi za izračunavanje Indeksa na osnovu procijenjenih satnih vrijednosti PM2,5 su sljedeći:

  • Fine lebdeće čestice, PM2,5, koje su uglavnom proizvod različitih procesa sagorijevanja, zbog svoje male veličine uspijevaju dospjeti duboko u pluća i zatim putem krvotoka dospjeti do mnogih unutrašnjih organa, tako da imaju puno veći utjecaj na zdravlje u odnosu na grubu frakciju lebdećih čestica. Njihovim mjerenjem ili u odsustvu mjerenja, procjenom, moguće je dobiti tačnije preporuke u vezi mogućeg utjecaja zagađenog zraka na zdravlje, u odnosu na mjerenje samo PM10.
  • Moguće je uporediti nivoe zagađenja u različitim gradovima BiH i pored različitih načina mjerenja.

U gradovima gdje postoji više mjernih stanica (Tuzla, Zenica, Sarajevo) Indeks kvaliteta zraka se prvo izračunava za svaku mjernu stanicu pojedinačno. Najviša zabilježena vrijednost Indeksa se uzima kao vrijednost koja vrijedi za cijeli grad.

U ovom trenutku 'online' podaci su dostupni za Tuzlu, Lukavac, Živinice,  mobilnu stanicu Tuzlanskog kantona, Jajce, Goražde, Zenicu, Sarajevo i Kakanj što omogućava izdavanje upozorenja u realnom vremenu.
Tokom 2018. godine nadležne institucije Republike Srpske su prestale objavljivati podatke za Brod, Ugljevik i Prijedor. 
Mjerenja su također obavljaju i u Banja Luci, međutim podaci su dostupni tek po isteku mjeseca u kojem su obavljana mjerenja.

Do decembra 2018. godine korišten je faktor konverzije 0,6 za izračun PM2,5 na osnovu izmjerenih vrijednosti PM10 koji je definisan od strane Svjetske zdravstvene organizacije za region u kom se nalazi Bosna i Hercegovina. Dosadašnji rezultati sa mjernih stanica u mjestima gdje se mjere i PM10 i PM2.5 (Sarajevo, Goražde i Prijedor (do prekida rada), kao i preliminarni rezultati istraživanja rađenog u Sarajevu prošle godine su pokazali da su u našim gradovima tokom zimskih mjeseci nivoi PM10 i PM2,5 skoro pa izjednačeni. Stoga smo za stanice koje imaju samo monitore za lebdeće čestice manje od 10 mikrometara - PM10 (Sarajevo, Zenica, Jajce, Kakanj) promijenili koeficijent konverzije za izračun procijenjene PM2,5 vrijednosti.i povećali ga sa 0,6 na 0,9.
Ovo također pokazuje da je u ovom dijelu godine udio lebdećih čestica porijeklom iz prirodnih izvora (prašina porijeklom sa tla, morski aerosoli i pustinjski pijesak porijeklom iz Sahare preneseni vjetrom) koje uglavnom saćinjavaju grubu frakciju (čestice veće od 2,5 mikrometra i manje od 10 mikrometara) PM10, u ukupnoj količini PM10 vrlo mali.

Za tačnu ocjenu i iznosa zagađenja i utjecaja na zdravlje, neophodna je nabavka PM2,5 monitora i za gradove u kojima se trenutno mjeri samo PM10. Svaki grad ima svoju specifičnu kombinaciju izvora zagađenja i saglasno tome i specifičnu kombinaciju polutanata.